Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Regionalni odbor Hercegovine, po prvi put u Mostaru organiziralo je znanstveni skup: "Husein Ćišić i Ibrahim ef. Fejić - znameniti Mostarci" u Centru za kulturu, Mostar.

Skup je svečano otvorila federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović uz citat Huseina Ćišića: “Mi Bosanci nijesmo ničija prćija i nikome nećemo priznati pravo da nas cijepa i dariva kao tegleću marvu…. Naša je želja da pod svoj bajrak okupimo sve zdrave elemente naše uže domovine BiH koji ovu ispaćenu i orobljenu zemlju vole sinovskom ljubavlju. Ako se već ne nadje razumijevanja za naše opravdane zahtjeve, u krugu onih,koji sada imaju vlast u svojim rukama, pitanje bosanske samostalnosti ostaće zanas otvoreno sve dotle dok svojoj Otadžbini čast ne povratimo.”

Predavač na ovom znanstvenom skupu Alen Zečević, inače magistar povijesti iz Kaknja kazao je kako se njegova tema dotiče Huseina Čišića u političkom životu krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća i njegov odnos sa kolegom Šerifom Arnautovićem.

"Uloga Huseina Ćišića se može pratiti kroz tri, možemo reći četiri perioda naše povijesti. Husein Ćišić će svoj plodonosan rad tek ostvariti u prvoj polovini 20. stoljeća kada će se on afirmirati kroz jugoslovensku-muslimansku organizaciju, kasnije će biti izabran za gradonačelnika Mostara ( 1937.godine). Poslije toga izabran je za jednu od najodgovornijih funkcija u religijskom aspektu kod Bošnjaka, a to je predsjednik Vakufsko-meafirskog sabora Muslimana u Sarajevu i ono što je bila kruna u njegovoj političkoj djelatnosti i ono po čemu će ostati poznat jeste sudbonosno i povijesno NE kada je 1946. godine jedini glasao protiv Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije", kazao je mladi povjesničar Zečević.

"Husein Ćišić primijećen je u našoj znanstvenoj zajednici i mi mu kroz brojne radove i znanstvene skupove posvećujemo dužnu pažnju. Današnji skup također će biti produžetak dosadašnjih radova i da će našu javnost podsjetiti na značaj i važnost iskaza Huseina Ćišića o bošnjacima i o Bosni 1946. godine", kazao je profesor Senadin Lavić